Kad želje nema: šta nizak libido zaista znači i kako mu prići

Ako ti se čini da želiš seks rjeđe nego ranije, ili rjeđe nego partner, nisi pokvarena i nisi sama. Promjene u želji su jedna od najčešćih tema o kojima žene razgovaraju s ginekolozima i terapeutima. Dobra vijest je da se mnogo toga mijenja kada razumiješ kako želja zapravo funkcioniše.

Želja ne izgleda kao u filmovima

Popularna slika seksa je jednostavna: pojavi se iznenadna želja, zatim uzbuđenje, pa seks. Takva želja zove se spontana i zaista postoji. Ali mnoge žene, naročito u dugim vezama, doživljavaju nešto drugo: responzivnu želju.

Responzivna želja se ne javlja sama od sebe. Budi se kao odgovor na dodir, bliskost ili atmosferu. Drugim riječima, ne moraš osjećati želju da bi počela, jer se ona često pojavi tek kada već počneš. Ljekarka i istraživačica Rosemary Basson opisala je ovaj model početkom dvijehiljaditih, a danas se smatra potpuno normalnim oblikom seksualnosti.

Ako čekaš da te želja iznenadi kao na početku veze, a ona ne dolazi, to ne znači da je nestala. Možda samo drugačije radi.

Gas i kočnica

Seksolozi često koriste model dvostruke kontrole. U mozgu postoji sistem koji pali želju, nešto poput papučice za gas, i sistem koji je gasi, nešto poput kočnice. Kod većine ljudi problem nije slab gas, nego jaka kočnica.

Šta najčešće pritiska kočnicu:

• stres na poslu, finansijske brige i umor
• nerazriješen konflikt ili prikrivena ljutnja na partnera
• nesigurnost u vezi s vlastitim tijelom
• osjećaj da je seks još jedna obaveza na spisku
• strah od bola ili neprijatnosti
• nedostatak privatnosti, na primjer djeca u susjednoj sobi

Zato savjeti tipa „kupi novi veš“ često ne pomažu. Ako je kočnica pritisnuta do kraja, dodatni gas ne mijenja mnogo. Mnogo više pomaže kada skloniš ono što te koči.

Kada je uzrok u tijelu

Ponekad pad želje ima fizički uzrok. Vrijedi razgovarati s ljekarom ako promjena traje duže od nekoliko mjeseci, a posebno ako:

• koristiš hormonsku kontracepciju ili si nedavno promijenila preparat
• piješ antidepresive, naročito iz grupe SSRI
• si nedavno rodila ili dojiš
• ulaziš u perimenopauzu i primjećuješ promjene ciklusa, sna ili raspoloženja
• osjećaš bol ili suhoću tokom seksa
• imaš simptome problema sa štitnom žlijezdom ili hronični umor

Mnoga od ovih stanja mogu se ublažiti, ali samo ako ih neko prepozna. Ne trpi u tišini.

Kako razgovarati s partnerom

Razlika u želji rijetko je problem sama po sebi. Problem nastaje kada jedna osoba osjeća odbačenost, a druga pritisak. Evo šta pomaže:

1. Biraj pravi trenutak. Ne pokreći razgovor u krevetu ili odmah nakon odbijanja. Šetnja ili vožnja su bolje mjesto jer niste licem u lice.
2. Govori o sebi, ne o njemu. „Primjećujem da sam stalno umorna i teško se opuštam“ otvara razgovor. „Ti uvijek samo to hoćeš“ ga zatvara.
3. Razdvojite bliskost od seksa. Dogovorite se da dodir, maženje i ležanje zajedno ne moraju voditi dalje. Kada nestane pritisak, kočnica često popusti sama.
4. Pitajte se šta vas pali. Ne šta biste trebali voljeti, nego šta vas zaista opušta i uzbuđuje. Odgovori se mijenjaju s godinama i to je u redu.

Male stvari koje otvaraju prostor

• Planiraj vrijeme za bliskost. Zvuči neromantično, ali ono što je u kalendaru ima šansu da se desi.
• Upoznaj svoje tijelo. Masturbacija nije zamjena za vezu, nego način da saznaš šta ti prija.
• Pazi na san. Umor je jedan od najjačih gasitelja želje, a o njemu se najmanje govori.
• Budi iskrena prema sebi. Ako ti sam seks nije dobar, niska želja je možda sasvim logičan odgovor.

Želja nije mjera koliko nekoga voliš. Ona pokazuje koliko ti je prostora ostalo da budeš prisutna u svom tijelu.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet ljekara, ginekologa ili seksualnog terapeuta. Ako te niska želja muči ili utiče na vezu, razgovor sa stručnjakom je dobar prvi korak.